Institut za javne financije predstavio je rezultate istraživanja proračunske transparentnosti svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) koje je provedeno od studenog 2017. do ožujka 2018. godine.

Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu:

  • godišnje izvršenje proračuna za 2016.;
  • polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.;
  • prijedlog proračuna za 2018.;
  • izglasani proračun za 2018. i
  • proračunski vodič za građane za 2018.

Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja i u četiri se posljednja ciklusa gotovo udvostručila s prosječnih 1,8 na 3,52. Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županije 4,9, gradovi 4, općine 3,3 – i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija.

Najbolje su županije s prosječnom transparentnošću 4,9, što znači da su od mogućih pet u prosjeku objavile 4,9 proračunskih dokumenata. Samo tri županije – Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska – objavile po četiri, dok su sve ostale objavile svih pet dokumenata.
Premda niža od županijske, prosječna transparentnost gradova je također vrlo dobra (4). No, premda su čak 54 grada ”odlikaši”, ipak je velika razlika u postotku gradova i županija s objavljenih pet dokumenata (42 naprama 85%). Gradovi su prosječno najtransparentniji u Krapinsko-zagorskoj (5), Istarskoj (4,9) i Karlovačkoj (4,8), a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (2,8), te Ličko-senjskoj i Osječko-baranjskoj županiji (3,3). Prosječna transparentnost općina zaostaje i za županijama i za gradovima, no konačno je ipak prešla trojku (3,3). Smanjio se postotak općina koje ne objavljuju ni jedan dokument (s 9 na 6%), a povećao postotak odlikašica (sa 16 na 25%). Gledano po županijama, općine su najtransparentnije u Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj (4,4), te Primorsko-goranskoj (4,2), a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (1,9), Osječko-baranjskoj (2,6) i Varaždinskoj (2,9)

U Međimurskoj županiji ocjenom 5 ocijenjena je Međimurska županija, gradovi Čakovec i Prelog, te 9 općina, 3 više nego 2017. godine, od kojih posebno izdvajamo Općinu Mala Subotica koja je transparentno na svojim stranicama istaknula sve dokumente vezane uz planiranje i izvršavanje svojeg proračuna. Na zasluženoj ocjeni čestitamo županiji i već spomenutim gradovima, te Općini Belica, Dekanovec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Štrigova i Vratišinec.

Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio  analizu koja prikazuje stanje u svakoj lokalnoj jedinici. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u newsletteru dostupnim  OVDJE.